Skijanje na vodi je vid rekreacije na vodi ali i sportska disciplina koja ima preko 3 miliona registrovanih takmičara u svetu.
Izumiteljem skijanja na vodi smatra se Ralf Samuelson (Ralph Samuelson) koji je 28.juna 1922. godine ovu veštinu oprobao na jezeru Pepin kao simulaciju skijanja na snegu. Popularizaciji sporta doprineo je i Bruno Riksen, pronalazač iz Minhena, koji je napravio prvu mašinu za skijanje na vodi, prototip današnjih žičara. Zvanični magazin Svetske unije za skijanje na vodi, objavio je pozitivan izveštaj o tada nesvakidašnjem načinu skijanja na vodi i istakao prednosti koje dozvoljavaju da čak deset skijaša istovremeno skija i to bez čamca. Kao egzibicioni sport, skijanje na vodi je bilo uključeno na Olimpijskim igrama 1972. godine u Minhenu.
Skijanje na vodi možete upražnjavati pomoću glisera koji vas vuče i taj vid skijanja je najzastupljeniji. Može se skijati na rekama, jezerima, morima, pa čak i okeanima. Drugi vid skijanja na vodi je pomoću žičara, koje su najčešće postavljene na jezerima. Prednost žičara je dostupnost, kao i očuvanje životne sredine.
U Beogradu, na Adi Ciganliji možete proći osnovnu obuku skijanja na vodi na žičari koja se nalazi sa Makiške strane.

Za rekreativno bavljenje skijanjem na vodi nije potrebno mnogo - skije, sigurnosni pojas i uže za vuču. Dodatnu opremu čine rukavice, odelo, kaciga, remen za skokove... Bez obzira na vaše znanje plivanja, nikako ne idite na skijanje na vodi bez sigurnosnog pojasa. Sigurnosni pojas obvezan je deo opreme svakog skijaša na vodi. Njegova je osnovna funkcija da vam olakša plutanje na vodi dok se koncentrišete na opremu, skije i sve ostalo, pre nego što startujete iz vode.
Skije se razlikuju po tome za šta su predviđene.
• Dve skije (combo skije) služe za učenje skijanja. Dugačke su od 100 cm za decu, do oko 160 cm za odrasle skijaše. Na sredini skije, s gornje strane, nalaze se vezovi koji ih pričvršćuju za nogu skijaša. Vezovi su na skijama obično pomični, što znači da se može podešavati veličina kako bi zadovoljila potrebe skijaša različitih veličina stopala.
• Jedna skija, takozvana slalom skija je možda i najrasprostranjenija. Prema istraživanjima, čak 45% skijaša na vodi skija samo slalom.
• Skija za figure je kraća i šira od slalom skije, potpuno je ravna i omogućava izvođenje okreta na vodi.
• Skije za skokove su najveće skije i njihove dužine idu od 200 do 236 cm. Ima ih dve i izrađene su od livene plastike i izdržaće udar skije o skakaonicu pre skoka.
Osnovni položaj u vodi
Kada ste ušli u vodu, odmah se postavite u osnovni položaj. Noge skupite, savijte ih u kolenima i pritisnite zgrčena kolena na grudi. Skije postavite da su koso van vode s time da je barem 30ak cm skije van vode. Rukama obuhvatite kolena. Ruke držite pravo. Ovo je najvažnija stvar i najčešći problem skijaša početnika - ruke je potrebno držati pravo sve vreme! Niti u jednoj situaciji ruke ne smete privući telu.
Start
Nakon postavljanja u osnovni položaj, sačekajte dok gliser lagano napne uže za vuču. Kada je uže napeto, vozač glisera laganim i konstantnim ubrzavanjem glisera inicira start. U tom trenutku, skijaš se iz osnovnog položaja lagano podiže u uspravni položaj isključivo ispravljanjem nogu. Ruke ostaju prave sve vreme. Pokret koji skijaš izvodi je kao kada se dižete iz položaja čučnja. Sve se događa u nogama, tj. ispravljanjem kolena.
Skijanje na vodi
Nakon uspešnog podizanja iz vode, potrebno je zadržati ravnomerno opterećenje obe skije. Ruke su i dalje ravne, leđa su uspravna, a noge su lagano (vrlo lagano) povijene kako bi se mogli amortizovati talasi preko kojih prelazite.